Zainteresovan za aspekte “upotrebljivosti”, što je jedna od glavnih tema bloga Miloša Krnete, naišao sam na jedan tekst Jakoba Nilsena, koji govori o tri aspekta “digitalne podele”: podela po ekonomskoj snazi, po potencijalu upotrebljivosti i po onome što on naziva, približno, podelom po moći ili sposobnosti. Nilsenov zaključak, posle kratkog razmatranja izvora ovih linija razgraničenja, […]
U prilog jednoj od teza koje sam izneo u jednom od prethodnih tekstova. Korišćenje IKT nije neutralno u odnosu na naš način razmišljanja. Kompjuter koristim za pisanje već nekih 15 godina. Odavno sam primetio da se moj stil prilagodio tehnologiji: smisaone celine nisu više toliko ograničene na veličinu pasusa, koliko na visinu ekrana. Ta promena […]
24. decembar 2006. – 8:15
Nije bilo teško pronaći jedno hrvatsko istraživanje na ovu temu, doduše iz 2003.
Share This
23. decembar 2006. – 8:14
U knjizi Mreža u razvoju beogradskog CEPITa nalaze se rezultati istraživanja korisnika i nekorisnika interneta u Srbiji. Pored statističkih podataka koji daju presek korišćenja interneta u Srbiji 2005. (krajem 2006. ove vrednosti su, pretpostvljamo, već drugačije), knjiga sadrži i prikaz stavova korisnika i nekorisnika interneta (a) prema samom internetu i IKT, (b) prema liberalizmu i […]
19. decembar 2006. – 8:12
Danas se neprestano sluša o tome kako je znanje roba, kako je posao u obrazovanju posao budućnosti. Lepo zvuči. Optimistički prizvuk ovih tvrdnji je verovatno sasvim opravdan. Postavimo međutim pitanje - koja vrsta znanja može biti roba, koja vrsta znanja se može posedovati, da bi se njom moglo trgovati.
Mi prirodno kažemo: “moje znanje”; ali smisao […]
19. decembar 2006. – 8:11
Znanje spada u onu neobičnu vrstu resursa koji se sve više uvećavaju što se više koriste. Ugalj, nafta, rude, pijaća voda - svega toga ima manje kada se koristi. Znanja ima više.
Ako su ugalj, nafta, rude, pijaća voda (itd) resursi određeni svojim materijalnim karakterom, onda je znanje - nematerijalni resurs.
Čemu je znanje slično po tome […]
19. decembar 2006. – 8:07
U svom već klasičnom delu “Obrazovanje i demokratija”, najcitiranijem teorijskom delu o obrazovanju u 20. veku, Džon Djui, govoreći o funkcijama škola, kaže i da (parafraziram po sećanju) one treba da omoguće pojedincu da prevaziđe ograničenja društvene grupe u kojoj je rođen. Zanimljivo je da je tog univerzalno-emancipatorskog potencijala obrazovnih ustanova bio svestan još Platon […]