Posts|Comments

Monthly Archives: jun 2008

Poezija na sudu

Radio sam i teže i besmislenije stvari u životu, ali ne sećam se bizarnije. Sud me je angažovao kao veštaka u sporu u kojem jedna pesnikinja tuži drugu zbog - plagijata!

Stvar nije baš jednostavna: radi se, konkretno, o preuzimanju nekoliko fragmenata nejednake dužine (najmanje 3-4 cela stiha). Nesporno je, dakle, da je reč o (doslovnom) korišćenju tuđeg teksta, ali pitanje je da li se slučaj može podvesti pod situacije u kojima je takvo korišćenje legitimno.

Mogu da zamislim tri tipa takvih situacija: 1. tuđi tekst (citat ili parafraza) kao autoritet kojim se podržava sopstveni tekst, 2. tuđi tekst (opet citat ili parafraza), kao meta kritičko-ironijskog zahvata, 3. tuđi tekst u sklopu neke varijante montažnog postupka.

Prva i druga mogućnost otpadaju jer osnovni tekst nije autoritet, niti se sa njim polemiše; treća mogućnost bi dolazila u obzir samo ukoliko bi se moglo dokazati da su na sličan način upotrebljeni i neki drugi tekstovi. Takođe, za takav jedan zahtev bilo bi potrebno malo više poetičke samosvesti nego što je u ovom sporu u igri, na obe strane.

Zapravo, mogu da pretpostavim šta se najverovatnije dogodilo. Pesnikinja B je čitala knjigu pesnikinje A i zapisivala neke stihove koji su na nju ostavili utisak. Prošlo je neko vreme, ona je našla te stihove među svojim beleškama, nije se više sećala da ih je zapisala kao citate, već je pomislila da ih je sama smislila i - eto… Samo, pitanje je da li to, iako je vrlo verovatno, mogu da stavim u svoj izveštaj. Jer ne radi se o književno-kritičkoj ili teorijskoj verovatnoći, nego o psihološkoj.

A ima i ono: pozajmica iz jednog teksta = plagijat; iz dva teksta = esej; iz tri = kompilacija; iz četiri = disertacija.

(Ilustracija pozajmljena sa: www.armel-gaulme.com/artblog.)

BlogOpen 2008.

Potvrđeno je, BlogOpen 2008. održaće se u Boru, 4. i 5. oktobra. Bor je, mereno brojem blogera po glavi stanovnika, verovatno rekorder među srpskim gradovima, pa je mesto novog okupljanja blogera sasvim logično odabrano.

Program skupa se još uvek utvrđuje, ali je sigurno da će jedna od tema biti književnost na blogu (ili već nešto u tom smislu). Govorićemo Branislav Dimitrijević i ja, a očekuje se učešće i drugih pisaca/blogera kojima je ta tema bliska.

Opširnije i detaljnije na sajtu projekta, narednih nedelja.

Nagrada Metafori

Na nedavno (31. maja) okončanim Danima poezije u Zaječaru, web magazin Metafora nagrađen je Plaketom “Sergej Lajković”. Kako piše, “za izuzetan doprinos afirmaciji književnog stvaralaštva”. Reč je o pre nekoliko godina ustanovljenoj nagradi, koja se do sada uglavnom dodeljivala izdavačima i književnim časopisima.

Nagradu Metafori doživeo sam delimično kao priznanje ličnim naporima, a delimično kao podršku izlasku književnosti u druge medije.

U okviru pomenute manifestacije, bio je predviđen i razgovor o e-časopisima za književnost. Stvar se, međutim, svela na promociju triju projekata - uz Metaforu, Balkanski književni glasnik i Treći trg. Ne mogu reći da nije bilo zanimljivo - bar meni, kao jednom od učesnika - ali neka pitanja koja sam skicirao i o kojima sam želeo da ponešto kažem, otišla su u prazno.

Koja pitanja? O tome detaljnije, možda, nekom drugom prilikom, a sada i ovde samo ovoliko: zašto časopis? Zašto e-časopis? Šta je potrebno (koje kompetencije) za rad na časopisu? Šta je potrebno za rad na e-časopisu? Zašto ne papir? Zašto (ipak) papir? Šta se čita? Kako se čita? Ko čita?

Moderni & antiqui

Nagomilano nepotrebno znanje voli da se prikazuje kao erudicija. Kao recimo u mom slučaju, u ovom primeru.

Skriveni citat sa Guglovog Akademika (Google Scholar) glasi: “stanite na ramena velikana”. Metaforu modernih kao patuljaka koji sede na ramenima divova prvi je upotrebio Bernar od Šartra (Bernard de Chartres, kraj XI i početak XII veka). Tako H. R. Jaus u jednom ogledu o tradiciji i svesti o modernosti.

Znanje o tome ko je prvi upotrebio metaforu ne približava nas razumevanju metafore. To je prazno, sitničarsko znanje.

Obrazovanje kroz koje smo prošli je puno takvih primera. Znamo ko je formulisao ovu ili onu teoriju, ali ne možemo da je uporedimo sa drugim srodnim ili konkurentskim teorijama. Učimo sijaset hemijskih formula, učimo o građi i oblicima listova, o reljefu dalekih zemalja - a da nemamo nikakvog iskustva ni sa tim zemljama, ni sa tim biljkama, ni sa tim jedinjenjima.

Znamo a ne znamo. Ne možemo da se snađemo u računu za struju. Pismeni, a ne umemo da ispunimo obrazac u opštini.

Close
E-mail It