Buy viagraorder generic viagrageneric viagra

Pratite tekstove
preko RSS izvora ili e-maila.

www.poezija.com.pl

4. januar 2009. | Kategorija: Poezija na internetu

Sajt srpsko-poljske slavistkinje Olge Lalić-Krowicke, sa prevodima stihova sa srpskog, hrvatskog, makedonskog i bugarskog na poljski i obrnuto. Dosledno dizajniran, možda isuviše zagasitih boja, sajt koji raste zajedno sa prevodilačkim radom autorke.

Iz bio-bibliografske beleške o autorki prenosimo:

Olga Lalić-KrowickaOlga Lalić-Krowicka, rođena je 1980. u Šibeniku (Hrvatska). Poljsko-srpskog porijekla. Apsolventkinja slavistike na Univerzitetu Jagjelonjskom u Krakovu (Poljska). Stipendistkinja Poljskog Ministarstva Kulture za 2007. godinu. Objavljivala je u poljskim časopisima, između ostalih: “Akant”, “Cogito”, “Dziś”, “Fraza”, “Fragile”„Gazeta Kulturalna”, “Kwartalnik Artystyczyny”, „Lamelli”, „Latarnia Morska“, „Obrzeża“, „Polskie Kulturalne Podziemie“, “Pro Arte online”, “Protokół Kulturalny”, “Topos”, „Tygiel Kultury”, „Ulotna przestrzeń” „Zeszyty Poetyckie“; u srpskim časopisima „Akt”, „Balkanski Književni Glasnik”, „Cvet šljive“, “Etna”, “Gradina”, “Književne novine”, „Ruj”, „Savremenik“, “Stremljenja”, „Treći Trg”; u hrvatskim časopisima za književnost “Knjigomat”,”Književno pero”; u bosanskom časopisu „Riječ“ ; u bugarskom almanahu „Irin Pirin“ i u makedonskom časopsiu „Sovremenost“. Objavljivala je u dvadestek antologija i almanahah objavljenih u Beoradu i  Poljskoj; u alamanahu “Stopama Crnjanskog” Frankfurt, 2005.; u zborniku „POBRATIMSTVO lica u nemiru” (PJESNICI Tinu Ujeviću 2), Split – Sarajevo, 2005.

poezija.com.plNa sajtu se, osim tekstova pesama, nalazi stranica sa vezama prema srodnim internet lokacijama, kao i stranica sa informacijama o književnim konkursima. Kako je reč o sajtu koji pored afirmacije prevodilačkog rada autorke ima i, još važniji, zadatak da ostvari određeni nivo kulturnog posredovanja, moramo da primetimo da se Olga Lalić-Krowicka još uvek nije okrenula prevođenju najkvalitetnije poezije sa srpskog, hrvatskog, makedonskog jezika, i da je njen izbor autora očigledno limitiran mogućnostima komunikacije. No, kako je reč o mladoj autorki, smemo da očekujemo da će se ona okrenuti i većim prevodilačkim izazovima.

Pojedine sekcije sajta (npr. knjiga gostiju) nisu u funkciji.

Ovaj dragoceni sajt je realizovan uz podršku poljskog Ministarstva kulture.

Ocene:

Koncepcija: 9
Kvalitet sadržaja: 7
Organizacija sadržaja: 8
Vizuelni utisak: 8

Prosečna ocena: 8,00

Post to Twitter Post to Facebook Post to MySpace


Ako Vam se dopada sadržaj na ovom sajtu, tekstove možete pratiti i preko svog e-maila. Za prijavu potrebno je da popunite sledeći obrazac:

Vaša e-mail adresa:

Delivered by FeedBurner



Ostavite komentar »

  1. ZA OLGINU PREDUZIMLJIVOST, MLADOST, USPOSTAVLJENJE KOMUNIKACIJE NARODA SA RAZNIH STRANA, RAZLIČITIH GODINA I PODRŠKU POLJSKOG MINISTARSTVA KULTURE, SVAKA ČAST!

  2. “da primetimo da se Olga Lalić-Krowicka još uvek nije okrenula prevođenju najkvalitetnije poezije sa srpskog, hrvatskog, makedonskog jezika, i da je njen izbor autora očigledno limitiran mogućnostima komunikacije.”

    Hm, pošto je prevela tri moje pesme koje sam poslao uredništvu Metafore, mozda je to razlog što prilog nije prihvaćen kos vas :) Bitno je da se njoj dopadaju pesme, za ostalo ćemo lako i za procenu “kvaliteta”. Kao da pričamo o kvalitetu sira :)

    Lep prilog.

  3. svaka cast ..

  4. Poštovana gospođo Olga Lalić-Krowicka!

    Izuzetno mi se dopala ideja o osnivanju ovog sajta, međunarodnog karaktera, koji dokazuje da za umetnost ne postoje granice.
    Pozdrav vama i puno uspeha u radu!

  5. Droga Pani Olgo,

    chętnie przedstawię Pani kilka moich wierszy prosząc o przekład w czasie
    możliwym .
    proszę o kontakt na adres e – mailowy.

    z wyrazami szacunku, z serdecznością,

    Agnieszka Syska

    Agnieszka Syska Stowarzyszenie Pisarzy Polskich Oddział Warszawa
    książki poetyckie (Polska): “krzyk przedświatów” IW Świadectwo” Bydgoszcz, 08, “jego usta maja rogi”, IW “Świadectwo”, Bydgoszcz 09, “śpiewała młoda prawda” PIKiM, Rzeszów 10 (książka niemalże w całości poświęcona krajom byłej Jugosławii) – stypendium MKiDZN – wrocławski “Silesius” – nominacja, “stworzony z prawiersza” PIKiM, Rzeszów 10, “wszechzdumiewało go” (książka poświęcona tragedii smoleńskiej jako tragedii wszechświetnej”).

  6. S poštovanjem, gospdja Krovicki. Želeo bih da Vas kontaktiram na mejl.

  7. Postovani gospodine Terziću,
    kontaktirajte me obavezno.
    Ponudite mi vaše pesme, a ja ću
    ih objaviti na oglasnoj tabli svemira…

  8. mislim da su u pravu persone koje smatraju da krovicka nije prevela pesnike koji zavređuju pažnju, sem možda obrena ristića koji je pesnik za primer mnogima. bila sam u tijovcu, obrenovom rodnom mestu, taj krajolik je divan…a pokušaji poput dotičnog terzića, jesu pokušaji da se na silu uđe na sajt ove poljsko-istarske pesnikinje… to može da iritira i da se kaže u nervozi i nešto mnogo grublje…

  9. poštovani,
    bio sam na sajtu i uverio se da je dobar sajt. pesnici koji su prevedeni nisu poznati kao recimo matija bećković ili dobrica erić, ali su inventivni.

  10. Poštovani,
    Za svaku je pohvalu što je sajt Olge Lalić krowicke izazvao ovoliku pažnju i,naravno, komentare koji su svakako različiti. Meni je posebno drago zbog naše saradnje i mogu slobodno reći da je interesovanje Olgino za književnost sa srpskih i hrvatskih prostora zaista impresivno i samim tim veoma dragoceno, kako za autore tako i za književnost (poeziju) uopšte. Prevodi sa srpskog/hrvatskog na poljski i sa poljskog na srpski, sama stvara poeziju i prozu… Što se tiče izbora autora…možda nije umesno da komentarišem, obzirom da sam imao tu čast da dosta mojih pesama Olga prevede i potom budu objavljene u poljskim književnim časopisima. Sigurno je to da radi krajnje pošteno ali, kao i mnogi, po svom nahođenju i saznanju i na osnovu uvida u našu književnu produkciju. A upravo ta književna produkcija kod nas (a i suseda) je veoma bogata… Zadnjih godina svako može da objavi knjigu tj.sam sebi štampa, što je ranijih godina bilo veoma teško…
    Drago bi mi bilo da znam osobu (bosanka) koja je u prethodnom komentaru spomenula mene i moj zavičaj.

  11. Poštovani Obrene, ako ste Vi Obren Ristić, autor lepih pesama sa Krowickinog sajta, imam jednu primedbu. Vi zaista rasno i analitično govorite, pri tom veoma lakonski i sažeto, o tekućoj produkciji i periodici, tu ste, verujem znalac. Ali zvuči degute, pomalo devijantno da koristite Vaše neosporno književno znanje (ako me sećanje ne vara Vi ste završili književnost u Banjoj Luci) i javljanje na ovim stranicama, da, u svrhu udvaranja načinite prekršaj, gonjeni stravičnim nagonom, pozivate “bosanku” na upoznavanje. Nemojte nam kvariti užitak koji nude vaše pesme, vašim prizemnim i povrh svega prizemnim gestovima. Shvatite ovo kao prijateljski savet.

  12. pozivam “obrena ristića” da se javi i kaže nam zašto se nije javio do sada

  13. Komentar od 24.11.2011.shvatio sam kao prijateljski savet i hvala “kontraproduktivnom”. Istrčao sam sa svojim prethodnim komentarom. Pozdrav.

  14. Obrene, nemojte više da se istrčavate. Nije baš neki nivo da se tako preko sajtova ophodite prema nežnijem polu. “Kontraproduktivan” je u pravu, malo više milosti prema ženama u ovom društvu je neophodno. Vi, Obrene, kao pesnik ekspresionista, tako sam Vas shvatila čitajući Vaše pesme na Olginom sajtu, bolujete pomalo od viška energije, što može biti dobro za poeziju, ali ne i u odnosu prema ženama. Pomalo ste pokazali balkanoidnu prirodu,
    jer nije dovoljno biti samo odličan pesnik, morate biti i uravnotežen čovek da biste računali na poetsku večnost. Svi se nadamo da Vam se to više neće događati…

Ostavite komentar