<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
		>
<channel>
	<title>Komentari na: Antologija ruske lirike</title>
	<atom:link href="http://www.meta-fora.com/2008/09/antologija-ruske-lirike/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.meta-fora.com/2008/09/antologija-ruske-lirike/</link>
	<description>Magazin za poeziju</description>
	<lastBuildDate>Sun, 14 Mar 2010 13:04:17 +0100</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.8.4</generator>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<item>
		<title>Od: Nenad</title>
		<link>http://www.meta-fora.com/2008/09/antologija-ruske-lirike/comment-page-1/#comment-422</link>
		<dc:creator>Nenad</dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Nov 2008 17:02:40 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.meta-fora.com/?p=354#comment-422</guid>
		<description>Zna li neko na kom se linku moze pogledati sadrzaj antologije srpskog pesnistva M. Egerica, na koju se g. Mandic poziva? Takodje, zanima me i koje je ruske pesnike iz druge polovine XX veka prof. Sibinovic uvrstio u svoju trotomnu antologiju.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Zna li neko na kom se linku moze pogledati sadrzaj antologije srpskog pesnistva M. Egerica, na koju se g. Mandic poziva? Takodje, zanima me i koje je ruske pesnike iz druge polovine XX veka prof. Sibinovic uvrstio u svoju trotomnu antologiju.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Od: zoran m. mandić</title>
		<link>http://www.meta-fora.com/2008/09/antologija-ruske-lirike/comment-page-1/#comment-421</link>
		<dc:creator>zoran m. mandić</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 Nov 2008 08:35:18 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.meta-fora.com/?p=354#comment-421</guid>
		<description>ZORAN M. MANDIĆ O SIBINOVIĆEVOJ ANTOLOGIJI RUSKE LIRIKE
Sibinovićeva trotomna Antologija ruske lirike je primer kako se: piše, sastavlja, sabira i rekonstruiše, pa i rekonfigurira, istorija pesništva, jezika i kulture jednoga naroda. Poduhvat, koji je majstorski izvršio Sibinović vredan je visoke pažnje, pogotovo što je reč o periodu, koji zahvata vreme od 10. veka do naših dana, a reprezentuje ga galerija više od 170 pesnika sa precizno rubriciranim poetikama njihovih poetskih legitimacija. Vrednosti ovakvih antologija prepoznaju se, ne samo, po metodološko-logičkoj apaeraturi, s kojom su imeginirane, nego i po književnoj i moralnoj nepristrasnosti s kojom je u njima orkestriran visoki vrednosni stav i rezultat. Mora se priznati da je ovom Antologijom ruske lirike Sibinović održao čas savremenim srpskim &quot;antologičarima&quot;, među koje je nedavno sa svojom zbrdadolskom skalamerijom zalutao i Miroslav Egerić, o tome kako se pišu antibirokratske istorije pesništva jednog naroda. Pogotovo SRPSKOG u čijem krvotoku se nagomilalo toliko trombova, pa da onda i ne čudi smešna sedimentacije njene savremenei apokrifne krvne slike. Egerić je, recimo u svojim začuđujuće nedogovornim improvizacijama, i to kao bivši univerzitetski predavač, naprsno zaboravio mnoge pesnike bez kojih je nedostojno i nemoguće utvrditi krvnu grupe srpske poezije. A, nažalost na postolja njihovih nezaobilaznih mesta, postavio je one koji se u sebi i sami čude nad njegovim takvim &quot;iz(b)orom&quot;, koji je, eto, egzibicionistički relizovao u svojoj trotomnoj sabiralici SRPSKE POEZIJE. Verujem, da će pošteni književni znalci, imati snage da izanaliziraju smešni Egerićev antologičarski avanturizam.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>ZORAN M. MANDIĆ O SIBINOVIĆEVOJ ANTOLOGIJI RUSKE LIRIKE<br />
Sibinovićeva trotomna Antologija ruske lirike je primer kako se: piše, sastavlja, sabira i rekonstruiše, pa i rekonfigurira, istorija pesništva, jezika i kulture jednoga naroda. Poduhvat, koji je majstorski izvršio Sibinović vredan je visoke pažnje, pogotovo što je reč o periodu, koji zahvata vreme od 10. veka do naših dana, a reprezentuje ga galerija više od 170 pesnika sa precizno rubriciranim poetikama njihovih poetskih legitimacija. Vrednosti ovakvih antologija prepoznaju se, ne samo, po metodološko-logičkoj apaeraturi, s kojom su imeginirane, nego i po književnoj i moralnoj nepristrasnosti s kojom je u njima orkestriran visoki vrednosni stav i rezultat. Mora se priznati da je ovom Antologijom ruske lirike Sibinović održao čas savremenim srpskim &#8220;antologičarima&#8221;, među koje je nedavno sa svojom zbrdadolskom skalamerijom zalutao i Miroslav Egerić, o tome kako se pišu antibirokratske istorije pesništva jednog naroda. Pogotovo SRPSKOG u čijem krvotoku se nagomilalo toliko trombova, pa da onda i ne čudi smešna sedimentacije njene savremenei apokrifne krvne slike. Egerić je, recimo u svojim začuđujuće nedogovornim improvizacijama, i to kao bivši univerzitetski predavač, naprsno zaboravio mnoge pesnike bez kojih je nedostojno i nemoguće utvrditi krvnu grupe srpske poezije. A, nažalost na postolja njihovih nezaobilaznih mesta, postavio je one koji se u sebi i sami čude nad njegovim takvim &#8220;iz(b)orom&#8221;, koji je, eto, egzibicionistički relizovao u svojoj trotomnoj sabiralici SRPSKE POEZIJE. Verujem, da će pošteni književni znalci, imati snage da izanaliziraju smešni Egerićev antologičarski avanturizam.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
</channel>
</rss>
